Izmjene u ZOR-u

Izmjene u ZOR-u

Puno radno vrijeme i prekovremeni rad – dužina trajanja

Čl. 61. ZOR

Puno radno vrijeme radnika ne može biti duže od 40 sati tjedno.

Radnik ne smije raditi duže od 40 sati tjedno osim u 3 slučaja:

  • Prekovremeni rad (čl. 65 ZOR)
  • Odstupanje zbog procesa rada u smjenama (čl. 46 st.5-13 ZOR)
  • Preraspodjele radnog vremena (čl. 47 ZOR)

Čl. 65. ZOR- prekovremeni rad

Radno vrijeme duže od 40 sati tjedno može biti u slučaju:

  • više sile
  • izvanredog povećanja opsega posla
  • u drugim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev poslodavca dužan radniti duže od punog odnosno nepunog radnog vremena – prekovremeni rad

Poslodavac je dužan uručiti radniku pisani zahtjev prije početka prekovremenog rada, a ako nije bio u mogućnosti prije uručiti pisani zahtjev već samo usmeni, tada je dužan pisano potvrditi potrebu za prekovremenim radom u roku 7 dana od dana kada je prekovremeni rad naložen.

Prekovremeni rad  zajedno s redovnim radnom ne smije biti duži od 50 sati tjedno.

Maksimalno trajanje prekovremenog rada na godišnjoj razini iznos 180 sati godišnje osim ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom u kojem slučaju prekovremeni rad može maksimalno trajati do 250 sati godišnje.

Dužina rada u nejednakom rasporedu radnog vremena (čl.66 ZOR isključivo zbog rada u smjenama)

Kada je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik može raditi najviše 60 sati tjedno, ako je tako dogovoreno kolektivnim ugovorom, uključujući prekovremeni rad.

Kada je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik u svakom razdoblju od 4 uzastopna mjeseca ne smije raditi duže od prosječno 48 sati tjedno, uključujući prekovremeni  rad.

Dužina rada u preraspoređenom radom vremenu – (čl. 67 ZOR) uređena je kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim s radničkim vijećem, planom preraspodjele s brojem radnika uključenih u preraspodjelu koji utvrđuje poslodavac i dostavlja ga inspektoru rada.

Preraspodjeljeno radno vrijeme ne smije biti duže od 48 sati uključujući i prekovremeni rad!

Iznimka su:

  • 50 sati tjedno –  ako je predviđeno kolektivnim ugovorom
  • 60 sati tjedno  – ako poslodavac posluje sezonski
  • Da radnik dade pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad

Prema Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidnecija o radnicima  (NN 32/15 28.03.2015) vode se tri evidnecije:

  • evidencija o radnicima – njen sadržaj propisan je čl. 3 gornjeg Pravilnika i čuva se trajno
  • evidencija o drugim osobama – njen sadržaj propisan je čl. 4 gornjeg Pravilnika i čuva se 6 godina od dana prestanka rada
  • evidencija o radnom vremenu – njen sadržaj propisan je čl. 8 gornjeg Pravilnika i čuva se 6 godina

Evidencije o radnom vremenu ERV

Dnevno radno vrijeme – ukupno radno vrijeme radnika provedeno na radu ( npr 8,00-16,00 = 8 sati )

Vrijeme terenskog rada– sati na terenu se evidentiraju  u ERV jer će djelatnik po toj osnovi ostvariti prava na terenski dodatak. Službeni put se ne evidentira, već samo kroz dnevno radno vrijeme tj razdoblje rada (dnevnice se  evidentiraju  kroz obračun putnih naloga)

Vrijeme pripravnosti – pripravnost nije radno vrijeme, ali se trebaju evidentirati sati provedni na pripravnosti jer radnik dobiva naknadu za to vrijeme. Ukoliko radnik dobije poziv (rad po pozivu) to predstavlja radno vrijeme i tretira se kao prekovremeni rad.

Dnevni odmor – to je odmor kojeg radnik ostavaruje tijekom 24 sata (razdoblje od završetka rada jednog dana i početka rada drugog dana) Npr za radno vrijeme 8-16h tokom cijelog tjedna, dnevni odmor je 16 sati.

Dnevni odmor čl. 74. ZOR

  1. Tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno.
  2. Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poslodavac je dužan punoljetnom radniku koji radi na sezonskim poslovima, a koji se obavljaju u dva navrata tijekom radnog dana, osigurati pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje osam sati neprekidno.
  3. Radniku iz stavka 2. ovoga članka, mora se omogućiti korištenje zamjenskog dnevnog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg dnevni odmor nije koristio, odnosno koristio ga je u kraćem trajanju.

Narušavanje prava na dnevni odmor smatra se težim prekršajem poslodavca prema čl. 228.st.1. toč.13 ZR – Kazna za poslodavca iznosi od 61.000,00 – 100.000,00 kn.

Tjedni odmor – promatra se kroz razdoblje od 7 uzastopnih dana i iskazuje se u satima. Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekinutiom trajanju od najmanje 24 sata, kojem se pribraja dnevni odmor (npr 12 + 24 = 36 sati).

Godišnji odmor –  za godišnji odmor  npr 8 sati , tih 8 h ne iskazujemo sate u koloni „ukupno radno vrijeme“  već  samo u koloni „nenazočnost na poslu“  pod godišnji odmor.Kako nam evidencija radnog vremena služi kao podloga za obračun plaće (na isplatnoj listi iskazujemo sate godišnjeg odmora i ulaze u satnicu) moguće su varijante da se ipak ispune  kolone početak i zaršetak rada kao i ukupno radno vrijeme.

Neradni dani /blagdani – jednako kao i sati godišnjeg odmora

Vrijeme spriječenosti za rad zbog privremene nesposobnosti za rad –  isto kao i godišnji i blagdan

Rodiljni i roditeljski dopust – isto kao i godišnji, blagdan, bolovanje – ukoliko je radnik pola radnog vremena na rodiljnom dopustu, a pola radi, tada se i evidentira u ERV 4 sata rad i 4 sata rodiljni ili upisati 8 sati ukupno radno vrijeme, a u kolonu rodiljni napisati 4 sata (druga varijanta je lakša jer odgovara ukupnoj mjesečnoj satnici koja je na isplatnoj listi)

Evidencije radnog vremena – mjesto čuvanja i vrijeme ažuriranja

Novi Pravilnik više ne propisuje mjesto čuvanja evidnecija o radnicima ali, prema mišljenju Ministarsva rada, radnik ima pravo uvida u ERV u svakom trenutku, te su mišljenja da se ERV mora voditi na onome mjestu u kojem će radniku u svakom trenutku biti moguće dati ERV na uvid, te na onome mjestu koje će omogućiti inspektorima rada  kontrolu istih (MRMS od 28.05.2015).

Do sada se ERV trebala popuniti najkasnije sedmog  dana od kada se podaci popunjavaju…sada se ERV mora voditi uredno, razumljivo i ažurno na završetku radnog dana radnika (ukoliko neki podatak nije poznat, poslodavac ga je dužan unijeti u evidneciju odmah po saznanju npr bolovanje)

ERV mora se voditi i za:

  • Ustupljene radnike od agencije za privremeno zapošljavanje (trebaju se dogovoriti tko će ju voditi)
  • Ustupljene radnike od povezanog poslodavca – obaveza je poslodavca ustupitelja
  • Radnici u dopunskom radnom odnosu – potrebno je voditi njihovu evidneciju
  • Radnici na izdvojemom mjestu rada – može se zadužiti i radnika, a poslodavac  je obavezan  kontrolirati je.

ERV se ne treba voditi za rukovodeće osoblje s kojima je ugovorena samostalnost u određivanju radnog vremena sukladno  čl 88. st 3 ZR

 „Na radnike za koje, zbog posebnosti njihovih poslova, radno vrijeme nije moguće mjeriti ili unaprijed odrediti ili ga radnici određuju samostalno (radnik koji ima status rukovodeće osobe, radnik član obitelji poslodavca fizičke osobe koji živi u zajedničkom kućanstvu s poslodavcem i koji u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca i slično), ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o najdužem trajanju tjednog radnog vremena i razdoblju iz članka 66. stavka 8. ovoga Zakona, noćnom radu, te dnevnom i tjednom odmoru, ako su s poslodavcem ugovorili samostalnost u njihovu određivanju“

Obratite pažnju – Prema čl. 12 Pravilanika- ove osobe ne mogu ostvariti pravo npr za bolovanje, plaćeni i neplaćeni dopust . Da bi ostvarili to pravo iz radnog odnosa, trebali bi voditi ERV.

GODIŠNJI ODMOR

Najkraće trajanje godišnjeg odmora je 4 tjedna  (20 dana) tj 24 dana za 6-dnevni raspored. Maksimalno ograničenje ne postoji. Pravo na GO imaju svi radnici – koji imaju ugovor na određeno ili neodređeno vrijeme kao i osobe na stručnom osposobljavanju.

Pravo na puni godišnji odmor ima radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva poslodavca duži od 8 dana nakon 6 mjeseci neprekidnog radnog odnosa (zaposleni do 30.06 i ranije).

Razmjerni dio  godišnjeg odmora ima radnik koji je prešao od jednog poslodavca k drugome i nije imao prekid veći od 8 dana, kao i prvozaposlene osobe zaposlene poslije 01.07. te radnik koji prekida radni odnos.

Radnik mora biti obaviješten o trajanju GO i razdoblju njegovog korištenja najmanje 15 dana prije korištenja GO-a.

Radnik ima pravo koristiti 1 dan GO-a kada on to želi pod uvjetom da obavijesti poslodavca najmanje 3 dana prije korištenja GO-a.

Radnik mora tijekom kalendarske godine iskoristiti najmanje 2 tjedna godišnjeg u neprekinutom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drugačije ne dogovore (čl.83 ZOR). Preporučljivo je da dogovor bude u pisanom obliku, jer ako nema dogovora  i radnik ne iskoristi najmanje 2 tjedna neprekidno, poslodavac će odgovarati za teži prekršaj.

Prijenos godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu može biti najkasnije do 30.06. osim rodilja  koje to pravo mogu iskoristiti do kraja sljedeće kalendarske godine tj po povratku sa rodiljnog dopusta.

Visina obračuna godišnjeg odmora – što je povoljnije za radnika, ugovorena plaća ili prosjek zadnja tri mjeseca.

U slučaju otkaznog roka, na poslodavcu je odluka hoće li radnik za vrijeme otkaznog roka koristiti GO ili ne.

Otkazni rok teče za vrijeme GO i plaćenog dopusta –  osim ako nije drugačije propisano KU, Pravilnikom o radu ili ugovorom o radu (čl.82.st.1.ZR).

Kazne:

Poslodavac čini teži prekršaj ako radniku ne omogući korištenje GO-a na način i pod uvjetima propisan Zakonom o radu (čl.228.st.1.toč.15 i 16. 61.000,00-100.000,00 kn)

Zakonom o radu poslodavac čini najteži prekršaj ako s radnikom sklopi sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja GO-a (čl. 229. st.1.toč.33 u iznosu 61.000,00 – 100.000,00 kn)

Neiskorišteni godišnji odmor   čl. 78. ZOR

U slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac isplaćuje naknadu za neiskorišteni GO i to za broj dana neiskorištenog godišnjeg odmora najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca. To vrijedi za sve radnike bez obzira kakav je otkaz ugovora o radu te da li je ugovor o radu bio na određeno ili neodređeno vrijeme.

Neisplata neiskorištenog GO-a smatra se najtežim prekršajem iz radnog odnosa  (čl. 229. st.1 toč.33 ZOR od 61.000,00 – 100.000,00 kn)